Vlada Republike Hrvatske (RH) na 226. sjednici usvojila je prijedlog Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO) o povećanju alokacije za projekt “Otvorene znanstvene infrastrukturne platforme za inovativne primjene u gospodarstvu i društvu“ (O-ZIP), kapitalni strukturni projekt Instituta Ruđer Bošković (IRB). Financiranje projekta u ukupnoj vrijednosti od 72 milijuna eura, predviđeno je iz fondova Europske unije, odnosno Operativnog programa 'Konkurentnost i kohezija' 2014. - 2020.
Uz strateške projekte Vlade financirane iz strukturnih fondova, ovaj je projekt IRB-a četvrti po veličini financiranja iz europskih strukturnih fondova te predstavlja najveće ulaganje u istraživačku infrastrukturu u RH u posljednjih 30 godina.
U zaključku Vlade prihvaća se prijedlog MZO-a o povećanju alokacije od 85.880.000,00 kuna za projekt OZIP, dok je u obrazloženju prijedloga ministrica Blaženka Divjak podsjetila nazočne kako se tijekom pripreme projektno-tehničke dokumentacije za provedbu projekta OZIP pokazala nužnost za povećanjem prvotno planiranih sredstava od 60,7 milijuna eura na iznos od 72 milijuna eura.
''Nažalost, tržišna je cijena građevinskih radova u Hrvatskoj naglo porasla od inicijalnih procjena na početku prijave projekta 2012. godine. Također, promijenio se zakonski okvir u kojem se za gradnju zahtijeva zadovoljavanje energetskih certifikata nulte kategorije. Stoga se danas projekt OZIP ne bi nikako mogao realizirati u okviru prvotno predviđenog proračuna iz 2012. godine,'' objašnjava dr. sc. David M. Smith, ravnatelj IRB-a.
Podsjetimo se, koncept projekta OZIP razvijen je kao ključni dio dugoročne strategije IRB-a u kontekstu tada neposrednog pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji još 2012. godine. Studija predizvodljivosti dovršena je 2013. godine, a 2014. godine projekt ulazi u tekući Operativni program koherentnosti i kohezije, dok pripremu studije izvodljivosti IRB započinje 2016. godine. To znači da je od prvog projektnog plana do danas prošlo čak osam godina.
Projekt OZIP predstavlja prvo značajnije ulaganje u infrastrukturu IRB-a od njegovog osnutka. Sredstva će se iskoristi za obnovu postojećih objekata te izgradnju pet novih i to za informacijsko-komunikacijske znanosti i tehnologije, istraživanje mora i okoliša, biomedicinska istraživanja, napredne materijale i tehnologije te kongresni centar.
''Zahvaljujući OZIP-u mi ćemo nabaviti sofisticiranu istraživačku opremu usklađenu s postojećom ekspertizom ruđerovih znanstvenika i potrebama gospodarstva RH,“ objasnio je dr. Smith te podsjetio kako čak ni vremešna infrastruktura nije spriječila znanstvenike IRB-a u postizanju izvrsnih rezultata te pozicioniranju Instituta kao najjače istraživačke institucije u povlačenju sredstava iz fondova EU.
Štoviše, niti trenutna situacija nije spriječila znanstvenike Instituta da nastave predano raditi te kroz nekoliko inicijativa doprinositi u borbi protiv epidemije koronavirusa.
IRB 50-tih.
Potvrda ovoj tvrdnji, ističe ravnatelj Smith, jest i nedavni uspjeh znanstvenika iz Laboratorija za naprednu genomiku IRB-a pod vodstvom dr. sc. Olivera Vugreka, koji su u suradnji s kolegama iz Odjela za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci te kolegama iz riječkog Medicinskog fakulteta i Nastavnog zavoda za javno zdravstvo sekvencirali genom virusa SARS-CoV-2 izoliran iz pacijenata u Hrvatskoj.
''Time smo dokazali da posjedujemo neophodan ljudski potencijal i znanja ukorak s vodećim europskim i međunarodnim institucijama, a zahvaljujući OZIP-u naši će znanstvenici napokon dobiti i infrastrukturnu podršku koju su svojim rezultatima već odavno zaslužili,'' naglasio je ravnatelj.
Borbu protiv koronavirusa i bolesti COVID-19 znanstvenici IRB-a nastavljaju i u okviru upravo završenog tematskog natječaja za istraživačke projekte 'Upravljanje zaraznim bolestima uzrokovanima koronavirusima te društvenim i obrazovnim aspektima pandemije' (IP-CORONA-2020-04) Hrvatske zaklade za znanost, u kojem je Institut prijavio 8 projekata, dok je na dodatnih 20 projekata partner u istraživanjima.
''Iako je COVID-19 trenutno u fokusu, potrebno je neprestano, a ne samo u trenucima velikih kriza i ugroza, podizati svijest javnosti na doprinos i ulogu znanstvenika diljem svijeta pa tako i u Hrvatskoj, koji neumorno rade u svim poljima i disciplinama, kako bi mogli odgovoriti na sadašnje i buduće izazove na dobrobit čovječanstva.
Upravo u tom kontekstu treba promatrati i ovaj zaključak Vlade, koja je prepoznala ne samo važnost ulaganja u znanost i znanstveno-istraživačku infrastrukturu, nego i snažan istraživački kapacitet IRB-a,'' zaključio je dr. sc. David M. Smith, ravnatelj IRB-a.
