Promjena sastava atmosfere uslijed ljudskih aktivnosti već utječe na svojstva i cirkulaciju oceana, uključujući biogeokemijske procese s velikim utjecajem na biološku raznolikost i ekologiju općenito.
Jedan od najznačajnijih utjecaja na degradaciju oceana je emisija ugljičnog dioksida (CO2) uslijed izgaranja fosilnih goriva. Povišeni atmosferski CO2 mijenja cjelokupnu Zemljinu ravnotežu, što dovodi do globalnog zagrijavanja i klimatskih promjena. S obzirom na procjene emisije CO2 (EIA International Energy Outlook 2016, predviđa se da će se emisija CO2 povećati za jednu trećinu između 2012. i 2040.), očito je da će se uočeni trendovi degradacije oceana nastaviti ili čak ubrzati tijekom ovog stoljeća.
Nastale promjene u kemiji morske vode, nazvane kiseljenje oceana, uključuju smanjenje pH i stanje zasićenja minerala kalcijevog ugljika te mogu imati veliki utjecaj na mnoge morske organizme.
Jedinica za oceanografiju i modeliranje okoliša trenutno jedina ima mogućnost sveobuhvatnog istraživanja takvih promjena u Hrvatskoj. Realizacija projekata omogućit će multidisciplinarno istraživanje Jadranskog mora, kao i drugih oceanskih ekosustava, primjenom složenih matematičkih modela, multisenzorskih skupova satelitskih podataka te njihovu asimilaciju u numeričke modele.
Učinkovito predstavlja uspostavu infrastrukture za prostorne podatke u skladu s Direktivom EU INSPIRE i važnu infrastrukturnu pretpostavku za pridruživanje u europske inicijative temeljene na Direktivi INSPIRE, kao što su MyOcean i Copernicus (prethodno poznato kao Globalno praćenje okoliša i sigurnosti).
Jedinica za oceanografiju i modeliranje okoliša služit će kao testno okruženje za razvoj aplikacija poput prognoziranja cirkulacije Jadranskog mora, površinske temperature i površinskog valnog polja. Takve aplikacije, kada se pravilno testiraju, omogućit će IRB-u pružanje savjetovanja i usluga Vladi, i/ili malim poduzetnicima uključenim u zaštitu okoliša.
